Sindikati sa juga i severa Srbije za istim stolom: Lokalni Socio-ekonomski savet u Subotici formiran pre 13 godina, šta se u Vranju čeka?

Sindikati sa juga i severa Srbije za istim stolom: Lokalni Socio-ekonomski savet u Subotici formiran pre 13 godina, šta se u Vranju čeka?

Neophodnost osnivanja lokalnih socio-ekonomskih saveta, neprestana borba za prava radnika, kao i edukacija, posebno u sferi pregovaranja, neki su od najbitnijih zaključaka do kojih su došli predstavnici sindikata, lokalnih samouprava i medija iz Subotice i Vranja, učesnici studijskog putovanja u Kelebiji.

Cilj ovog studijskog putovanja, čija su tema iskustva u radu sindikata u privatizovanim preduzećima, je da, prema rečima Ivane Stošić, predsednice Upravnog odbora Romskog centra za demokratiju (RCD), "kroz razmenu iskustava obe strane dobiju najbolje od onog što se dešava na severu, odnosno krajnjem jugu zemlje".

"Ideja o našoj poseti Kelebiji nastala je prošle godine, kada sam iz Subotice, a po projektu 'Sindikat bez granica', pozvana da održim trening vezan za upotrebu rodno-senzitivnog jezika, veće učešće žena i medija koji su neophodni kako bi sindikat postizao bolje rezultate, a njihove aktivnosti bile vidljive u medijima na teritoriji Vojvodine", rekla je Stošić.

Stošić je istakla da je dogovoreno da tokom sledeće godine članovi subotičkog sindikata posete svoje kolege iz Pčinjskog okruga.

"Neophodno je ubediti i sindikalce i poslodavce da je lokalni Socio-ekonomski savet u njihovom, ali i interesu radnika, pre svega", dodala je.

Ištvan Huđi, predstavnik Sindikata metalaca Vojvodine, rekao je za TV Info puls iz Vranja da je Socio-ekonomski savet u Subotici registrovan 2005, među prvima u Srbiji, jer je shvaćeno i prepoznato da se samo putem kvalitetnog dijaloga može doći do odgovarajućih rešenja.

Huđi je okarakterisao kao "potrebu" da lokalne samouprave, poslodavci i sindikati sarađuju po raznim pitanjima koja se tiču radnika i to je nešto na čemu su, kako je istakao, insistirali od početka.

On je kao primer naveo iskustvo u radu sindikata u privatizovanom preduzeću istakavši umeće dijaloga kao osnovno sredstvo pregovaranja.

"Puno toga smo postigli. Bilo je tu raznih privatizacija od 2005. koje su bile problematične i koje smo pokušali da ispravimo. Među njima je i privatizacija firme 'Bratstvo' iz Subotice, kada smo sa slovačkim kupcem dijalogom, ali na nivou države, napravili kvalitetan odnos na lokalu zahvaljujući saradnji sa poslodavcima. Uspeli smo da spasimo to preduzeće koje danas funkcioniše. Ima puno posla, ali su plate pristojne i, što je najbitnije, 350 ljudi ima posao", zadovoljan je Huđi.

Osvrnuo se je i na važnost edukacije i učenja, osobito za one koji rade posao u interesu drugih, naglasivši da niko ne može biti ravnopravan pregovarač ako nema dovoljno znanja, kao i da na pregovoru treba raditi i stalno tražiti mogućnost za unapređenje položaja zaposlenih.

"Već imate potčinjenu ulogu ako ne poznajete dovoljno zakon, pravila, ljude i uopšte funkcionisanje sistema", opominje.

Huđi je rekao da je navikao da, dok sa kolegama sluša šta se dešava "dole po Srbiji", čuje da se "uvek sprema štrajk ili buna".

"A mi smo shvatili da pre tog štrajka moramo sve učiniti da do njega ne dođe, da ne potrošite ljude na prvom koraku", kaže Huđi.

Član Saveza samostalnih sindikata Srbije za grad Vranje, Miroslav Trajković, smatra da je suštinska razlika između funkcionisanja sindikalnih organizacija na jugu i severu Srbije ekonomski momenat, odnosno bolji životni standard i veće plate.

To je, kako je u izjavi za TV Info puls istakao Trajković, "klasična priča o siromašnom jugu i bogatom severu".

"Imamo mnogo firmi, dosta radnika sa niskim zaradama. Verovatno na to utiče i blizina granice sa Mađarskom, odnosno sa Evropskom unijom. Oni su uspeli da naiđu na razumevanje i napravili su kontakte sa rukovodstvima. Ne kažem da kod nas nema razumevanja, samo ono još nije na naročito visokom nivou između njih i nas", rekao je Trajković.

On je dodao da je priča o formiranju Socio-ekonomskog saveta u Vranju "najbitnija stvar za nas", što se, prema njegovim rečima, zagovara još od 2005, godine u kojoj je Subotica dobila ovakav savet.

Trajković je apostrofirao nerazumevanje gradskih vlasti, koja nema sluha i koja ne odgovara na upućene im zahteve, uz konstataciju da je u Srbiji u samo 18 opština i gradova formiran lokalni Socio-ekonomski savet.

"Sindikat služi da traži od poslodavaca da se obezbede bolji uslovi i budu bolje zarade. Stvoreno je mišljenje da je dovoljno da se radi za neku minimalnu platu, a najtragičnije je to što tako razmišlja većina radnika. Oni smatraju da je redovnost zarade mnogo bitnija nego visina zarade", rekao je Trajković.

Prisutnima je prikazan i video-spot, koji je realizovala vranjska TV Info puls, u kome se govori o razlozima i neophodnosti formiranja lokalnih socio-ekonomskih saveta, prvenstveno onog u Vranju.

Studijsku poseta Kelebiji organizovala je Koalicija za transparentnost juga Srbije (KTJS) uz podršku Olof Palme International Center.

 

Ovaj tekst urađen je uz podršku Olof Palme International Center. Stavovi izneti u ovom tekstu ne moraju nužno odražavati stavove Olof Palme International Center.